Ovulacija predstavlja oslobadanje jedne ili više jajnih celija iz jajnika i to je plodno razdoblje menstrualnog ciklusa. Svakog meseca u jajnicima sazreva nekoliko jajnih celija a obicno samo jedna od njih silazi u jajovod.

Ovulacija se najcešce dešava po sredini ciklusa. Jajna celija može da preživi 12- 24 sata, osim ako nije oplodena.

Ponekad se ovulacija uopšte ne dogada, pa žene nemaju menstruaciju i neplodne su (anovulacija, anovulatorni ciklus).
Žena ce najverovatnije postati trudna ako je seksualni odnos bio neposredno pre ili posle ovulacije. Spermatozoidi u polnim organima žene mogu preživeti nekoliko dana, obicno dva ili tri. U idealnim slucajevima mogu ostati vitalni cak i pet dana. Tako, ako je sperma odložena ranije, npr. tokom menstruacije ili neposredno nakon nje, može ostati u telu dok se stvore uslovi za oplodnju.

Osim sposobnosti preživljavanja spermatozoida, istraživanja ukazuju na drugi razlog zašto parovi ponekad zatrudne ako su imali polni odnos tokom menstruacije. Istraživanje pokazuje kako je plodni prozor, odnosno vreme tokom meseca kada žena može zatrudnjeti, vrlo teško predvidjeti kod vecine. Ipak, okvirno vremensko rezdoblje kada je žena plodna, dobija se kada se od datuma sledece ocikavene menstuacije oduzme 12- 16 dana. U vreme plodnih dana, vaginalni sekret postaje obilniji i menja mu se izgled.

Za vreme plodnosti, telesna temperatura se snizi za oko 0.4 stepena. Porast temperature sledi tek nakon ovulacije.

Istraživanja su pokazala, kako je kod otprilike 2% žena imalo plodni prozor u prva cetiri dana ciklusa (prvi dan ciklusa je prvi dan menstruacije), a 17% do sedmog dana. Svaki dan izmedu 6- og i 21- og dana ciklusa, nosi sa sobom 10% verovatnoce da ce doci do trudnoce. Osim toga, žene koje su imale prethodno pravilne cikluse, imale su do 6% verovatnocu za plodne dane, na dan kad je trebala poceti menstruacija. Ovulaciju je bilo još teže predvideti kod žena koje imaju neredovne menstruacije.

Istraživaci su stoga zakljucili, da je vrlo teško precizno odrediti vreme kad bi polni odnos trebao omoguciti (ili izbeci) trudnocu.

Oplodenje

Prirodna zbivanja u vezi sa stvaranjem novog ljudskog bica odvijaju se u ženi odredenim redosledom. Prva od faza je oplodenje.

Prilikom polnog snošaja, u unutrašnjost rodnice (vaginu) se izlije ogroman broj pokretljivih muških polnih celija (spermatozoida), koje svojim pokretima ulaze u matericu i zatim u jajovod. Žensku polnu celiju, izbacenu iz mehurica jajnika u trbušnu duplju u blizini otvora jajovoda, uvlace resice jajovoda svojim stalnim pokretima u unutrašnjost i tu ona susrece mušku polnu celiju. Pri njihovom susretu u jajovodu jedna, od velikog broja muških polnih celija, prodire u žensku i spaja se sa njom. Od njih dve postaje jedna. Cim se sjedine u jednu celinu, one odmah pocinju da se razmnožavaju. Iz te jedne celije nastaju dve, a od svake od ovih nastaju opet dve itd.

Spajanjem muške i ženske polne celije završeno je oplodenje. Tada nastaje doba razvijanja oplodenog jajeta. Ukoliko je pravilno, može dalje da napreduje samo u šupljini materice. Zato ubrzo posle oplodenja ono ulazi u matericu i usaduje se u njenu razmekšanu i krvlju ispunjenu sluzokožu koja ga obavija sa svih strana.

Oplodenje se dogada u ženi neprimetno, ali cim se oplodeno jajašce usadi u matericu, nastaje jedno novo stanje, koje ubrzo primjecuje i sama žena, a i njena okolina. To stanje u kome se razvija plod u majci zove se trudnoca.

Pod pojmom kontracepcija podrazumevaju se sve tehnike i sredstva koja koristimo u svrhu sprecavanja zaceca i neželjene trudnoce. Od svih sredstava jedino muški i ženski kondom i apstinencija imaju i dodatnu prednost da pružaju zaštitu i od polno prenosivih bolesti.

Pregled kontraceptivnih sredstava i tehnika koje predocavamo bi mogao pomoci u izboru metode kontracepcije, koja, u odnosu na navike, godište i zdravstveno stanje citaoca, njemu najbolje odgovaraju. On upoznaje sa razlicitim vrstama kontraceptivnih sredstava, govori o tome koliko su one pouzdane, koje su im prednosti i mane. Preporucljivo je, medutim, da se konacna odluka donese u dogovoru s doktorom ili ginekologom. Vecina kontraceptiva bi trebala da se kupuju samo uz recept, odnosno, potrebno je da ih prepiše doktor, osim npr. muških kondoma, koji se kupuju «na slobodno» u apotekama. Moramo napomenuti da se kod nas, ženski kondomi i dijafragma (koji bi se mogli, takode, kupiti u apotekama) ne mogu naci, tj. ne postoje u prodaji.





Leave a Reply.

    Author

    ๑۩۞۩๑ Radio Stela ๑۩۞۩๑ 

    Archives

    July 2012

    Categories

    All

    Tekstovi su preuzeti sa drugih izvora !